Tölvupóstur      Sķmi : 864 2130      478 1397      Heim Forsķša Heim

 bet@bet.is

 

.

Björn Emil Traustason.

Dulspeki nasismans

Žaš hefur löngum veriš mönnum hulin rįšgįta hvernig fįtękur, óskólagenginn og ęttlaus mašur į borš viš Adolf Hitler gat oršiš einvaldur žżsku žjóšarinnar.

Saga hans er kraftaverki lķkust. Žegar hann gekk inn ķ ,,Žżska verkamannaflokkinn" var hann ekki annaš en aumkunarveršur kjaftaklśbbur meš innan viš tķu mešlimi.

Į nokkrum mįnušum tókst Adolfi meš feiknalegri atorkusemi og óbilandi vilja aš breyta žessum ómerkilega klśbbi ķ fjöldahreyfingu sem stefndi hrašbyri til ęšstu valda.

Žegar Hitler tók sķšan viš stjórnartaumunum tókst honum aš leysa gķfurleg samfélagsleg vandamįl į nokkrum įrum.

Full atvinna, hagsęld og vaxandi žjóšleg reisn var įvöxtur fyrstu stjórnarįra hans.

Žjóšfélagsfręšingar telja aš skżringar į uppgangi Nasistaflokksins sé fyrst og fremst aš finna ķ žjóšfélagslegum kringumstęšum žess tķma.

Žaš veršur hins vegar ekki boriš į móti žvķ aš persónuleiki Hitlers hafši mikiš aš segja og réš jafnvel śrslitum ķ višgengni og žegar frį leiš ķ ósigri žjóšernisjafnašarstefnunnar.

Hér veršur fjallaš um fyrirferšarmikinn žįtt ķ persónuleika Hitlers, sem sjaldan er vikiš aš.

Nefnilega fįdęma įhuga hans į göldrum og dulfręši żmiss konar.

Rśnir og norręnn gošafręši

Sagnfręšingurinn Alan Bullock rannsakaši śtlįn Adolfs Hitler į bókasöfnum og komst aš žeirri nišurstöšu aš lesefniš sem var honum hjartfólgnast fjallaši um austręn trśarbrögš, jóga, galdra, dįleišslu, stjörnufręši, rśnir og norręna gošafręši.

Ķ minningum ęskuvinar Hitlers, August Kubisek, kemur fram aš Hitler hafi veriš gagntekinn af hinum fornu hetjusögum um Niflunga og hina norręnu ęsi.

Hann sökkti sér nišur ķ efni žeirra og smįm saman uršu žęr honum grundvöllur lķfsvišhorfa, og fólu ķ sér žann sögulega og stjórnmįlalega skilning, sem heillaši hann mest.

Edda Snorra Sturlusonar var honum heilög bók. Ķsland var, sökum varšveislu forngermansksa bókmennta, mešal göfugustu landa veraldar.

Žį er Hitler gegndi heržjónustu ķ fyrri heimsstyrjöldinni samdi hann ljóš sem segir frį žvķ hvernig hann gangi śt aš nęturlagi og ,,risti rśnir į żviš Óšins og spinni örlagavef meš myrkum öflum".

Hiš kynngimagnaša merki Nasistaflokksins, hakakrossinn eša sólarhjóliš, var vališ sem merki hins nżja Žżskalands. Gunnfįnar, skrautskildir, armbönd og jafnvel skrišdrekar voru merktir fornum rśnum.

Stormsveitirnar höfšu tvęr sól-rśnir sem auškenni, en sól-rśnin stendur fyrir žrumufleyginn, sem var ginnhelgasta tįkn Žórsdżrkenda.

Įstęšan fyrir žvķ aš Adolf Hitler valdi žessi germönsku tįkn var ekki einvöršungu vegna uppruna žeirra, heldur einnig vegna žess aš hann trśši į töframįtt rśnanna.

Mjölnir og hiš arķska samfélag

Hitler var undir miklum įhrifum frį rśnafręšingunum Guido von List og Jörg Lans von Liebenfels.

Bįšir žessir menn stofnušu leynireglur žar sem įhersla var lögš į norręn fręši, žżska fornsögu og įsatrś.

Į heišnum helgidögum fóru reglufélagar į afvikna staši śti ķ nįttśrunni, kveiktu elda, lįsu śr Eddukvęšum og ristu rśnir aš fornum siš.

Sumir höfundar hafa haldiš žvķ fram aš žeir hafi haldiš įrstķšabundin blót žar sem gyšingum var fórnaš, en enginn fótur er fyrir slķkum kviksögum.

 Andśš į gyšingum var hins vegar stór žįttur ķ hugmyndafręši žessara hópa og mikiš lagt upp śr aš višhalda hreinleika arķska kynstofnsins.

Żmsir sišir og félagstįkn, sem sķšar einkenndu nasistaflokkinn, voru hafšir ķ frammi. Mešal žeirra mį nefna kvešjuoršiš ,,Heil" og hinn framrétta arm, auk hakakrossins, sem įlitinn var Žórstįkn og įtti aš vķsa til hamarsins Mjölnis.

Svo viršist sem List hafi getaš séš inn ķ ókomna tķmann žvķ į dįnarįri sķnu, 1919, skrifar hann vini sķnum bréf og spįir žvķ aš įriš 1932 verši komiš į fót ķ Žżskalandi hreinu arķsku samfélagi.

Žessi nżja samfélagsskipan muni af nema lżšręšiš og kippa fótunum undan efnahagslegu og stjórnmįlalegu valdi gyšinga.

Liebenfels er einnig bjartsżnn į framtķšina žvķ ķ sendibréfi til reglubróšur sķns segir hann: ,,Hitler er einn af nemendum okkar.

Einn daginn veršur žś vitni aš žvķ, aš viš munum ķ gegnum hann bera sigur śr bżtum og byggja upp hreyfingu, sem fęr allan heiminn til žess aš skjįlfa."

Ręšusnilld og mišilsgįfa Hitlers

Adolf Hitler fęddist žann 20. aprķl įriš 1889 ķ Braunau, į landamęrum Austurrķkis og Bęjaralands.

Žessi landamęrabęr hafši orš į sér fyrir aš vagga fręgustu mišla Žżskalands.

Žżska sįlarrannsóknarfélagiš sótti mišla sķna til fęšingarbęjar Hitlers og er tališ aš einn žeirra hafi meira aš segja veriš fręndi Hitlers.

Margt hefur veriš rętt og ritaš um ręšumennsku Hitlers og žykir stundum meš fįdęmum hvķlķku įhrifavaldi hann gat įš yfir įheyrendum sķnum.

 Margir telja aš sefjunar- eša dįleišslumįttur hans hafi įtt rętur aš rekja til mišilsgįfu, sem Hitler įtti aš bśa yfir ķ rķkum męli.

Mišilshęfileikinn gerši honum kleift aš tślka leyndustu tilfinningar og kenndir įheyrenda sinna og segja žaš helst sem žeir vildu heyra.

Žegar ęsingaręšur Hitlers voru ķ hįmarki hafši hann stundum nįš slķku tangarhaldi į mannsöfnušinum aš hann fylgdi hreyfingum Hitlers eftir ķ hvķvetna.

Ķ hvert sinn sem Hitler sveigšist ķ tiltekna įtt sveigšust fundarmenn meš honum og žegar hann hallaši sér fram höllušu fundarmenn sér einnig fram.

Viš lok ręšunnar sįtu žeir sķšan żmist hljóšir ķ óttablandinni lotningu eša stóšu öskrandi ķ ęšisgengnum fagnašarlįtum.

Fyrir kom aš fundargestir gįtu ekki afboriš įstrķšuhitann og féllu hreinlega ķ ómegin.

Hermann Rauschning, höfundur bókarinnar Hitler talar var ķ ašstöšu til aš fylgjast nįiš meš Foringjanum.

Hann var sannfęršur um aš Hitler vęri haldinn öflum utan hans sjįlfs, djöfullegum öflum, sem gęddu hann yfirnįttśrulegum krafti.

Rauschning sagši mešal annars: ,,Mašur kemst ekki hjį žvķ aš hugsa um Hitler sem mišil.

 Hęflleikar mišilsins koma persónuleika hans sjįlfs ekkert viš. Žeir berast honum utan aš. Žeir nį valdi į mišlinum.

Į sama hįtt viršist ótvķrętt aš dularfull öfl nįi tökum į Hitler, einhverjir óhugnanlegir kynngikraftar, sem gera menn aš verkfęri ķ hendi hans." Kenningar žess efnis aš Adolf Hitler hafi starfaš nįnum tengslum viš einhverja ósżnilega meistara hafa skotiš upp kollinum öšru hvoru.

 Sagnfręšingar hafa įtt erfitt meš aš kyngja žeirri stašreynd aš sį mašur sem hefur haft hve mest įhrif į gang mannkynssögurnar į žessar öld skuli hafi duflaš ķ göldrum og öšrum hjįfręšum lišinna alda.

Žeir sem rannsaka ęvi Hitlers hleypidómalaust komast hins vegar ekki hjį žvķ aš višurkenna aš töfrar og dulręn reynsla gegndu mikilvęgu hlutverki ķ hugarheimi Hitlers.

Samstarf nasista og tķbetskra lama

Į fyrstu įrum Nasistaflokksins voru sendir śt leišangar til Tķbet til žess aš nema hin,leyndu fręši lamatrlķśarmanna. Skar feršir voru farnar meš jöfnu millibili allt fram til įrsins 1943. Heimsóknirnar voru gagnkvęmar žvķ brįtt hófu hindśar og tķbetskir lamar aš flytja til München og Berlķnar.

Mešal žeirra var lami, sem nefndur var "mašurinn meš gręnu glófana". Hann var forspįr og sagan segir aš hann hafi skyggnst inn ķ framtķšina fyrir hįttsetta leištoga nasistaflokksins. Hitler įtti einnig aš hafa leitaš til hans meš góšum įrangri.

 Žegar sovéskir hermenn réšust inn ķ Berlķn ķ lok seinni heimsstyrjaldar fundu žeir ķ valnum um žśsund lķk Asķumanna ķ žżskum hermannabśningum. Engin opinber skżring hefur fengist į žessu kostulega fyrirbrigši.

Žaš sem bjó aš baki hinnar sérstęšu samvinnu nasista og tķbetskra munka var sś trś aš ķ Tķbet hefši ašsetur ,,Konungur óttans".

Žar įttu jafnframt aš vera andlegar aflstöšvar sem gera įtti Žjóšverjum fęrt aš nį heimsyfirrįšum og verša uppeldisstöš komandi kyntlokks ofurmenna.

Tķbetmunkarnir voru sannfaęršir um aš žeim vęri ętlaš ķ samvinnu viš nasista aš ryšja ofurmönnunum braut og koma į fót andlegu rķki, sem vara skyldi ķ žśsund įr.

Žessar kynlegu hugmyndir voru hluti af launhelgum Thulefélagsins, en mešlimir žess voru mešal fyrstu og įköfustu stušningsmanna Hitlers.

Lęrifašir Adolfs Hitler

Dietrich Eckart

Dietrich Eckart var meš atkvęšamestu leištogum Thulefélagsins. Hann hefur af mörgum veriš nefndur andlegur lęrifašir Hitlers.

Hitler mat Eckart mikils og sem dęmi um žaš mį nefna aš hann tileinkaši honum lokakaflann ķ Mein Kampf. En žar segir Hitler: ,,Mešal žessarar hetja vil ég einnig telja einn žann besta, sem helgaši lķf sitt vakningu žjóšarinnar ķ ljóšum, hugsunum og loks ķ verki: DIETRICH ECKART."

Žegar Hitler var kominn til valda sagši hann einnig um Eckart: ,,Hann lżsti okkur eins og pólstjarnan. Mér finnst žaš sįrara en tįrum taki aš Dietrich Eckhart skyldi ekki upplifa sigurstundir flokksins."

Eckart var žó į margan hįtt algjör andstaša Hitlers. Hann var rśmlega tuttugu įrum eldri og gefinn fyrir bķlķfi og ólifnaš af verstu gerš. Hann var mjög drykkfelldur og žurfti um tķma aš dvelja į gešveikrahęli sökum morfķnneyslu.

Eckhan naut žó viršingar vegna ritstarfa sinna og žżšingar į Pétri Gaut eftir Ibsén. Sagt er aš sumarkvöld eitt įriš 1919 hafi hann setiš į knępu meš vinum sķnum śr Thulefélaginu og rętt um hvaša eiginleika leištogi nżs og voldugs stjórnmįlaflokks žyrfti aš hafa:

,,Žaš žarf aš vera mašur, sem ekki er hręddur viš skrölt ķ vélbyssum, žvķ žęr žurfum viš aš nota til žess aš skjóta skrķlnum skelk ķ bringu. Og žó žżšir ekki aš hann sé lišsforingi, žvķ aš fólkiš er hętt aš bera viršingu fyrir žeim.

Best vęri aš fį kjaftforan verkamann. Hann žarf ekki aš vera greindur, pólitķk er hvort sem er žaš heimskulegasta sem til er. Hver žvottakerling ķ München veit eins mikiš ķ pólitķk og allir stjórnmįlamennirnir ķ Weimar.

Ég legg meira upp śr hégómlegum apaketti, sem getur sagt raušlišunum til syndanna. Mašur sem leggur ekki į flótta, žó stólfótum sé veifaš, er meira virši en tólf sprenglęršir prófessorar, sem skjįlfa og mķga ķ sig af hręšslu."

Og aš lokum klykkti hann śt meš žessum oršum: ,,En piparsveinn veršur hann aš vera, žį fįum viš atkvęši kvenfólksins."

Galdrakerfi Thulefélagsins

Ljóst er aš Eckhart fann ķ Adolfi Hitler žann foringja sem hann var aš leita aš. Frį fyrstu kynnum fór įkaflega vel į meš žeim og Eckhart tók aš kynna fyrir honum galdrakerfi Thulefélagsins.

Samkvęmt heimildum var žetta ęflngakerfi óvenjuleg samsuša af rśnaspeki, frķmśrarafręšum, ašferšum rósarkrossmanna og hagnżtum leišbeiningum śr Layajóga.

Markmišiš var aš styrkja viljann, efla einbeitingu hugans og vekja meš sér dulręnt skyn. Mikilvęgasti žįtturinn var žó aš koma iškandanum ķ samband viš hina ,,huldu meistara", eins og žeir voru nefndir.

Ef marka mį orš Eckharts tókst honum žaš ętlunarverk sitt žvķ įriš 1923, eša skömmu įšur en lést, skrifar hann vini sķnum: ,,Fylgiš Hitler! Hann mun dansa, en žaš verš ég sem leik lagiš.

 Vér höfum gert honum fęrt aš hafa samband viš Žį. Syrgiš mig ekki. Ég mun hafa haft meiri įhrif į gang sögunnar en nokkur annar Žjóšverji."

Hręšsluköst Hitlers

Hermann Rauschning og żmsir ašrir Žjóšverjar, sem žekktu Adolf persónulega, voru sannfęršir um aš Hitler hefši veriš haldinn illum öndum ķ bókstaflegum skilningi žess oršs. Rauchning fullyrti aš mašur sem hafši nįin kynni af Hitler hafi sagt sér:

,,Hitler vaknar stundum į nóttunni meš ópum og andfęlum. Hann kallar į hjįlp. Hann sest fram į rśmstokkinn og situr žar, eins og hann geti hvorki hreyft legg né liš.

Hann titrar af ótta, svo aš rśmiš leikur į reišiskjįlfi. Hann hrópar upp yfir sig algerlega óskiljanleg orš. Hann stendur į öndinni, eins og honum finnist hann vera aš kafna. Eitt sinn stóš Hitler į gólfinu ķ herbergi sķnu, rišandi į beinunum, og skimaši tryllingslega ķ kringum sig.

,,Žaš var hann! Hann var hérna!" sagši hann meš öndina ķ hįlsinum. Varirnar į honum voru helblįar. Svitinn bogaši nišur andlitiš į honum. Hann romsaši upp śr sér tölum, einkennilegum oršum og slitróttum setningum, sem engin brś var ķ. Žaš var hręšilegt į aš heyra.

Hann notaši kynlega samsettar og algerlega óžżskar oršmyndir. Sķšan stóš hann gratkyrr og bęrši ašeins varirnar. Hann var nuddašur og honum gefiš aš drekka. Allt ķ einu ępti hann upp yfir sig: ,,Žarna, žarna! Ķ horninu! Hver er žetta?" Hann stappaši ķ gólfiš og hljóšaši, eins og honum var tķtt."

Hinar kynlegu óžżsku oršmyndir, sem Hitler hreytti śt śr sér, minna į verndarmöntrur žęr sem galdramenn nota til žess aš verjast ašsóknum. Ef marka mį žį einstaklinga sem telja sig hafa oršiš fyrir slķkum ašsóknum fylgir žeim einatt köfnunartilfinning, en Hitler įtti einmitt erfitt meš andardrįtt žegar hann fékk žessi köst.

Hér aš framan hefur veriš greint frį hugmyndum Dietrichs Eckhart og mešlima Thulefélagsins varšandi hina ,,huldu meistara" eša ,,Konung óttans". Žessar hugmyndir hljóma eins og óšsmannshjal, en Hitler viršist hafa trśaš žeim engu aš sķšur.

Ķ samręšum viš Rauschning um žetta efni segir Hitler: ,,Hinn nżi mašur er į mešal vor! Hann er hérna! Ég skal segja yšur leyndarmįl. Hinn nżi mašur hefur vitrast mér - óttalaus og ógurlegur. Ég varš hręddur viš hann!"

Ķtarefni

1. Kynferšisleg sefjun var mikilvęgur žįttur ķ įróšursstrķši nasista. Hitler setti į sviš sjónarspil meš fķnlega dulbśnum kynferšislegum ruddaskap, sem höfšaši til sadó-masókiskra ķmyndana hinnar bitru og bęldu mišstéttar.

Žżskir hugsušir, eins og Wilhelm Reich og Ernest Bloch, vörušu viš žvķ aš vinstri hreyfngin höfšaši ekki til tilfinngalegra žarfa ęskunnar og aš nasistar hefšu klófest hiš andlega og dulręna sviš og aš žessi stašreynd myndi rįša śrslitum. Menn höfšu ašvaranir žeirra aš engu.

Hugmyndafręšingar Kommśnistaflokksins svörušu jafnvel hróšugir aš ,,kynferšisleg ófullnęgja žekktist ašeins mešal bofgarastéttarinnar" og žess vegna nęši įróšur nasista ekki tilętlušum įrangri.

2. Ręšusnilld Adolfs Hitler į sér enga samsvörun ķ sögu stjórnmįlanna. Meš blębrigšarķkum hljómi og hrynjandi raddarinnar og listręnu samspili handa og lķkamshreyfingar tókst honum aš spila į viškvęma strengi tilfinninganna og tślka dżpstu og leyndustu žrįr fjöldans.

Hermann Rauschning sagši um įhrifamįtt Adolfs Hitler: ,,Žaš er trumba seišmannsins sem glymur ķ kringum Hitler. Andadżrkun, töfrar og tryllingsdansar Asķu- og Afrķkužjóša eru žeir žęttir sem eru uppistašan ķ dulmętti hans. Hin frumstęša villimennska hefur vašiš inn ķ heim vestręnnar menningar."

3. Vitaš er aš Adolf Hitler kynnti sér ķtarlega rśnir og gošafręši germanskra žjóša. Rśnagaldur var mikilvęgur žįttur ķ starfsemi Eddu-félagsins, en žaš var ein af mörgum galdrareglum Žjóšverja.

4. Żmsir sišir og flokkstįkn žżskra nasista voru fengin aš lįni frį žjóšernissinnušum galdrareglum, sem starfaš höfšu ķ Žżskalandi frį žvķ um aldamótin. Hakakrossinn var t.d. merki Nżtemplarareglu Lans von Libenfels, Įrmannareglu Guido von Lists og Thulefélagsins.

Helgidómur Hitlers

Adolf Hitler er ķ hugum fólks ķmynd hins illa og djöfullega. Hann er mašurinn sem heimurinn elskar aš hata. Žį 2010 daga sem hann var ęšsti valdamašur žżsku žjóšarinnar žykir fordęšuskapur hans slķkur aš önnur glępaverk ķ gegnum aldirnar hverfa alveg ķ skuggann.

Gyšingaofsóknir nasista eru eitt af žvķ fyrsta sem haft er į orši žegar rętt er um grimmd og fólskuverk Adolfs Hitler.

Įherslan į žennan žįtt ķ sögu nasismans er slķk aš ętla mętti aš gyšingahatriš vęri runniš undan rifjum Hitlers. Žvķ fer žó flarri.

Gyšingaofsóknir hafa gegnt stóru hlutverki ķ sögu evrópskra žjóša ķ aldarašir. Rętur gyšingahaturs mį rekja mešal annars til kristindóms enda hefur fyrirlitning į gyšingum veriš eins og raušur žrįšur ķ gegnum kirkjusögu įlfunnar.

Prestar og biskupar kažólsku kirkjunnar voru einatt fremstir ķ flokki žeirra sem hvöttu til ofbeldisverka gegn gyšingum.

Žegar hamslaus skrķllinn, knśinn įfram af logandi hatri, réšst meš skemmdarverkum inn ķ gyšingahverfin, stakk ungbörn į hol, naušgaši konum og brenndi gyšinga lifandi žśsundum saman lagši kažólska kirkjan blessun sķna yflr ašfarirnar. Ķ augum kirkjunnar voru gyšingar fordęmd og śtskśfuš žjóš.

Žeir voru bornir žungum sökum vegna moršsins į Jesś Kristi og ķ kirkjuritunum voru žeir aldrei nefndir annaš en jśšasvķn og jśšahundar.

Meira aš segja Tómas af Aquinas, dżrlingur kažólsku kirkjunnar og eftirlętisgoš dulspekinga um heim allan, lagši til aš jśšar yršu lįtnir bera merki sem auškenndi žį frį kristnum mönnum.

 Žaš var ekki fyrr en į sjötta įratugnum aš kažólskan kirkjan samžykkti loks aš fella śr bęnabókum sķnum bölbęnir yfir gyšingum.

Hollrįš Marteins Lśters

Marteinn Lśter, stofnandi mótmęlendakirkjunnar, var ķ engu eftirbįtur kažólskra manna ķ hatri sķnu į gyšingum. Hann hafši įkvešnar skošanir į žvķ hvernig leysa mętti gyšingavandamįliš ķ eitt skipti fyrir öll. Athugum nś hvaš Marteinn Lśter, andlegur leištogi ķslensku žjóškirkjunnar, hafši til mįlanna aš leggja:

,,Hvaš eigum vér kristnir menn aš gera viš žessa gerspilltu fordęmdu žjóš, gyšingana? Ég skal gefa mķn hollu rįš:

1.      Bera eld aš skólum žeirra og bęnahśsum og brenna žau til grunna.

2.      Brjóta sömuleišis og eyšileggja ķbśšarhśs žeirra žvķ žar iška žeir hiš sama og ķ skólum sķnum.

3.      Taka af žeim bęnabękur og talmśšinn, en af žessum ritum lęra žeir afgušadżrkun, lygi, formęlingar og róg.

4.      Banna rabbķnum aš višlagšri daušarefsingu aš stunda kennslu.

5.      Banna gyšingum meš öllu frjįlsa för um vegina.

6.      Banna žeim aš stunda okur og taka af žeim alla peninga og veršmęti śr gulli og silfri.

7.      Fį ungum gyšingapiltum og gyšingastślkum ķ hendur haka og skóflu, rokk og snęldu og lįta žau strita fyrir braušinu ķ svita andlits sķns.

8.      Óttumst viš samt sem įšur aš žeir vinni okkur tjón, žegar žeir žjóna okkur og eiga aš vinna, žį skulum viš endurskoša reikningana og sjį hvaš žeir hafa haft af okkur meš okri, og eftir aš viš höfum fengiš žaš endurgreitt og skipt žvķ réttlįtlega nišur skulum viš reka žį śr landi."

Enn žann dag ķ dag eru sumir biblķuskżrendur sértrśarflokka žeirrar skošunar aš Hitler hafi veriš ,,engill daušans".

Žeir halda žvķ fram aš Hitler hafi veriš sendur til aš flytja gyšingum dómsorš Gušs og refsa žeim fyrir lķflįtiš į Jesś Kristi.

Žessir heittrśarmenn vitna gjarnan ķ forna spįdóma Gamla testamentisins mįli sķnu til įréttingar.

En žar kemur fram aš Drottinn muni į sķnum tķma refsa gyšingum haršlega og rķkja yfir žeim meš ,,śtréttum armlegg og fossandi heift". Nasistakvešjan er žvķ ķ hugum žeirra tįkn refsidómsins yfir gyšingum.

Viljinn til aš skapa nżtt mannkyn

Gyšingahatur Marteins Lśters og kažólskra manna byggšist fyrst og fremst į trśarlegum grundvelli en andśš Hitlers įtti sér ašrar forsendur.

Ķ huga Hitlers var śtrżming gyšinga og annarra ,,óęšri kynžįtta" naušsynlegur lišur ķ ofurmannlegri višleitni til aš skapa nżtt mannkyn. Adolf Hitler leit į sig sem bošbera nżrrar aldar.

 Hinn gyšinglega-kristna menningarhefš, auk kommśnismans, stóš ķ vegi fyrir samfélagi framtķšarinnar. Daušasynd žessara menningarstrauma fólst samkvęmt hugmyndafręši Hitlers ķ žvķ aš leiša efnishyggju, skynsemistrś og lępulega samvisku til öndvegis.

Ķ samręšum Hitlers viš Hermann Rauschning kemur fram aš jafnvel nįnustu samstarfsmenn hans vissu ekki hvaš žaš var sem hann ętlaši aš hrinda ķ framkvęmd eša leggja drög aš.

"Sköpuninni er ekki ennžį lokiš," sagši Hitler. "Mašurinn er nś aš nįlgast tķmamót frį lķgręšilegu sjónarmiši. Nżtt af brigši mannsins er aš koma fram. Hiš forna mannkyn er į lokaskeiši og į sér einskis vaxtar von mešan žaš hjarir.

Mannkyniš tekur stökkbreytingum į sjö hundruš įra fresti og hiš endanlega markmiš er aš gušssynirnir komi fram.

Allur skapandi mįttur safnast saman ķ žessu nżja afbrigši. Žessar tvęr manntegundir munu žróast hröšum skrefum sķn ķ hvora įttina.

Önnur tegundin hverfur į mešan hin blómstrar. Hiš nżja mannkyn veršur óendanlega ęšra nśtķmamanninum. Skiljiš žér nś til fulls hversu djśptęk žjóšernisjafnašarstefnan er ķ ešli sķnu?

 Žeir sem halda aš žjóšernisjafnašarhreyfingin sé ekki annaš en stjórnmįlahreyfing vita lķtiš um hana. Hśn er jafnvel meira en trśarbrögš. Hśn er viljinn til aš skapa nżtt mannkyn."

Kżklópsaugaš og orkustöšvar mannsins

Hitler trśši aš eitt af žvķ sem ofurmenninn hefši fram yflr nśtķmamanninn vęru yfirskilvitlegir hęfileikar ķ rķkum męli.

Takmark mannlegrar žróunar var aš hans mati aš öšlast ,,dulręna innsżn". Lķkt og jógar Austurlanda var Hitler sannfęršur um aš mašurinn hefši sjö orkustöšvar sem tengdust męnunni.

Ein af žessum sjö orkustöšvum įtti aš vera mitt į milli augnanna og nefndi Hitler hana ,,kżklópsaugaš". Kżklópsaugaš var orkustöš innsęis og sįlręnnar skynjunar og er nś į dögum yfirleitt nefnd žrišja augaš.

Hitler trśši žvķ aš heiladingullinn vęri leifar žessa skynjunarfęris. Hann taldi heiladingulinn vera lķffęri sem tęki į móti bylgjum eša sveiflum af hugsunum annarra, nokkurs konar lķfręšilegt móttökutęki hugskeyta. "Vér žörfnumst frjįlsra manna," sagši Hitler, "sem finna og vita aš guš er ķ žeim sjįlfum."

Framsżni Adolfs Hitler

Sjįlfum fannst honum sér hafa falliš ķ skaut brot af žessari dulręnu gįfu og žakkaši henni višgang sinn. Honum fannst hiš óvenjulega lķfshlaup sitt vera sönnun fyrir tilvist žessa skilningarvits.

Žeir sem hafa rannsakaš lķfsferil Hitlers segja śtilokaš annaš en mašurinn hafl veriš forvitri - getaš séš fyrir óoršna atburši.

Įriš 1915 sagši hann til dęmis viš félaga sķna ķ žżska hernum: ,,Ķ framtķšinni munuš žiš heyra mikiš af mér. Bķšiš bara og sjįiš til, minn tķmi kemur!" Hjśkrunarkona, sem annašist Hitler ķ styrjaldarlok, segir aš hann hafi eitt sinn hrópaš móšursżkislega:

,,Ég mun frelsa Žżskaland og gera žaš voldugt į nż. Jį - ég er žess fullviss!"

Sagnfręšilegar heimildir greina frį žvķ aš Hitler hafi spįš réttilega fyrir um žaš hvenęr hersveitir hans mundu hernema Parķs.

Hann sagši einnig nįkvęmlega upp į dag hvenęr Roosevelt, forseti Bandarķkjanna, mundi deyja.

Ennfremur er ljóst aš innsęi hans eša framsżni kom aš góšum notum žegar meta žurfti višbrögš erlendra rķkja viš żmsum ašgeršum žżsku nasistastjórnarinnar.

Gott dęmi um žaš er žegar Hitler įkvaš aš endurheimta Rķnarlönd. Bęši innlendir og erlendir sérfręšingar ķ alžjóšastjórnmįlum töldu aš slķkt skref mundi kalla į harkaleg višbrögš Frakka og Breta.

Hitler spįši žvķ hins vegar aš žeir mundu ekkert ašhafast og žaš gekk eftir.

Vegvķsir foringjans

Adolf Hitler hafši litla trś į refilstigum skynseminnar og var sķfellt aš lżsa fyrirlitningu sinni į rökvķsi menntamanna.

Įkvaršanir hans tóku miš af allt öšru. Hitler var sannfęršur um aš hann hafši veriš sendur af gušlegri forsjón til žess aš endurskapa žżsku žjóšina og koma į nżskipan Evrópu.

Hvernig honum bęri aš gera žaš var honum ekki įvallt ljóst en hann hafši af žvķ litlar įhyggjur žvķ aš ,,innri rödd" vķsaši honum leišina.

Hitler lét mešal annars žessi orš falla um žessa innri handleišslu: ,,Ég framkvęmi žęr skipanir sem forsjónin hefur lagt mér į heršar.

Enginn mįttur į jöršinni getur skašaš žżska rķkiš į mešan ég starfa undir handleišslu Gušs. Žegar röddin talar veit ég aš tķmi athafnanna er runninn upp!" Hitler sagši einnig:

,,Nż öld dulspekilegrar tślkunar į tilverunni er ķ vęndum, tślkunar į mįli viljans en ekki vitsmunanna." Žessi orš og margt annaš sem hrökk af vörum Hitlers bendir til žess aš hann hafi nįš sambandi viš öfl śr dżpri jaršvegi sįlarlķfsins.

Röddin sem bjargaši lķfi Hitlers

Ķ Mein Kampf gefur Hitler skżrt dęmi um hvernig hiš sįlręna skilningarvit eša hin ,,innri rödd" varš til žess aš bjarga lķfi hans. Frįsögn hans er svohljóšandi:

,,Ég var aš borša kvöldverš ķ skotgröfunum įsamt nokkrum félögum mķnum. Allt ķ einu virtist rödd segja viš mig: ,,Stattu upp og faršu žangaš."

Hśn var svo skżr og eftirgangshörš aš ég hlżddi sjįltkrafa, lķkt og um herskipun vęri aš ręša. Ég stóš žvķ samstundis į fętur og gekk um sextķu fet mešfram skotgröfinni meš matarbaukinn ķ hendinni.

Sķšan settist ég nišur til žess aš halda įfram aš borša enda bśinn aš endurheimta hugarró mķna.

 Ég var varla sestur nišur žegar blossi og ęrandi druna kom frį žeim hluta skotgrafarinnar sem ég hafši nżleg yfirgefiš.

Fallbyssuskot hafši sprungiš yfir hópnum sem ég hafši setiš hjį og varš öllum aš bana sem žar voru."

Žjóšsagan um spjótiš helga

Žegar reynsla af žessu tagi er höfš ķ huga er aušvelt aš skilja af hverju Hitler hafši jafnan mikinn įhuga į dulręnum eša yfirskilvitlegum fyrirbęrum.

Sagt er aš hann hafl lagt stund į andlegar iškanir og jafnvel notaš skynbreytandi efni til žess aš opna fyrir dżpri vitundarsviš hugans.

Ķ bók sinni Örlagaspjótiš (The Spear of Destiny) segir Trevor Ravenscroft aš Hitler hafi haft mikla trś į dularmętti Habsborgar-spjótsins svonefnda. Habsborgar-spjótiš, stundum nefnt spjótiš helga, var hluti af keisaragersemum Habsborgaraęttarinnar en hśn var um aldarašir helsta valdaętt Evrópu.

Spjót žetta er nś geymt ķ Hofburg-safninu ķ Vķn og er af mörgum tališ mešal mestu dżrgripa safnsins. Žaš hefur lengi veriš trś manna aš žetta sé sama spjótiš og lagt var ķ sķšu Jesś Krists skömmu eftir aš hann andašist į krossinum.

Ķ Jóhannesargušspjalli segir žannig frį žessum atburši: ,,En er žeir komu til Jesś og sįu, aš hann var žegar dįinn, brutu žeir ekki bein hans. En einn af hermönnunum lagši spjóti ķ sķšu hans, og jafnskjótt kom śt blóš og vatn.

Og sį hefir vitnaš žaš, sem hefir séš, og vitnisburšur hans er sannur, og hann veit, aš hann segir žaš sem satt er, til žess aš einnig žér trśiš. Žvķ aš žetta varš, til žess aš sś ritning skyldi rętast: Bein ķ honum skal ekki brotiš. Og enn segir önnur ritning: Žeir skulu snśa augum til hans, sem žeir stungu."

Žessi ęvaforna žjóšsaga segir frį žvķ aš Jósef frį Arimažeu, sį hinn sami og annašist greftrun Jesś Krists, hafi varšveitt spjótiš auk annarra hluta er tengdust lķfi og krossfestingu Krists.

Samkvęmt žjóšsögunni į spjótiš helga aš bśa yfir gķfurlegum töframętti og veita hverjum žeim sem hefur žaš til umrįša óhemju vald til aš gera bęši gott og illt.

Sagan segir aš Konstantķn mikli, Karlamagnśs, Frišrik 1. Žżskalandskeisari og fleiri herkonungar hafi haft spjótiš helga ķ vörslu sinni og įtt velgengni sķna ķ hernaši aš miklu leyti aš žakka kynngi spjótsins.

Žjóšsagan hermir einnig aš spjótiš helga hafi žį nįttśru aš ef eigandi žess missir žaš śr vörslu sinni sé honum baninn vķs.

Žannig įtti til dęmis Karlamagnśs aš hafa lįtist skömmu eftir aš hann tżndi žvķ ķ einni orrustunni og sömu sögu er aš segja af Frišriki keisara sem lést skömmu eftir aš hann missti spjótiš śr hendi sér.

Framtķšarsżn Adolfs Hitler

Trevor Ravenscroft byggir frįsögn sķna af įhuga Adolfs Hitler į Habsborgar-spjótinu į heimildum dr. Walters J. Stein. Dr. Stein segist hafa kynnst Hitler sumariš 1912 ķ gegnum bóksala ķ Vķn sem verslaši meš bękur um galdra og dulręn efni.

Ķ samręšum žeirra Hitlers kom fljótlega ķ ljós aš žessi blįeygši Austurrķkismašur var heltekinn af Habsborgar-spjótinu.

Hann trśši žvķ aš spjótiš vęri nokkurs konar "töfrasproti" og fęli ķ sér lykilinn aš stórvirki sem hann mundi sjįlfur inna af hendi ķ ókominni framtķš. Hitler lżsti fyrir Stein hvernig spjótiš orkaši į hann žegar hann barši žaš augum ķ fyrsta sinn žar sem žaš lį ķ glerkassa ķ Hofburg-safninu:

,,Ég varš smįm saman mešvitašur um ęšri mįtt er sveimaši ķ kringum spjótiš - hinn sama ógnarlega mįtt er ég fann innra meš mér į žeim fįgętu augnablikum lķfs mķns žegar ég skynjaši aš stórfengleg örlög bišu mķn.

Skyndilega varš eins og mér yrši litiš ķ gegnum glugga inn ķ framtķšina. Ég sį ķ einni andrį framtķšaratburš sem gerši mér kleift aš vita įn nokkurs efa aš blóšiš ķ ęšum mķnum yrši einn daginn farvegur fyrir žjóšaranda fólks mķns."

Spjótiš og endalok Hitlers

Adolf Hitler gerši aldrei uppskįtt hvaša furšusżn hann sį žennan dag ķ gegnum móšu ókominna įra.

Hins vegar er ljóst aš hinn 14. mars 1938, tuttugu og sex įrum sķšar, stóš hann fyrir framan žetta sama safnhśs og lżsti žvķ formlega yfr aš Austurrķki hefši veriš innlimaš ķ Žżskaland.

Sama dag gaf hann foringjum SS-sveitanna fyrirmęli um aš fara inn ķ Hofburg-safniš og flytja žašan spjótiš og önnur veldistįkn austurrķska keisaradęmisins.

Žann 13. október sama įr var žessum fornu gersemum Habsborgaraęttarinnar loks komiš fyrir ķ Kirkju heilagrar Kristķnar ķ Nürnberg en Hitler hafši ķ hyggju aš setja žar į fót sérstakt strķšssafn nasistaflokksins.

Eftir gķfurlegar loftįrįsir bandamanna į Nürnberg ķ október 1944 gaf Hitler fyrirskipun um aš spjótiš og ašrir munir Habsborgaraęttarinnar yrši fęršir ķ sprengjuhelda öryggisgeymslu sem grafin var djśpt nišur ķ jöršu.

Hitler hefur sjįlfsagt veriš minnugur žess hver örlög Karlamagnśsar, Frišriks 1. og annarra handhafa spjótsins uršu eftir aš žeir höfšu glataš forrįšum sķnum yfir gripnum. Sex mįnušum sķšar féll Nürnberg ķ hendur bandamanna. William Horn, ofursti ķ C-sveit bandarķska hersins, fékk žį boš um aš hafa uppi į veldistįknum austurrķska keisaradęmisins.

Eftir talsverša fyrirhöfn tókst honum aš sprengja sér leiš ķ gegnum rammgerša jįrnhurš nešanjaršarhvelfingarinnar.

Žegar hann gekk inn ķ byrgiš sį hann hiš sögufręga spjót liggja į skrķni sem rautt flossilki hafši veriš breitt yfir.

Hann lagši hald į spjótiš fyrir hönd bandarķsku rķkisstjórnarinnar. Žetta geršist sķšla dags žann 30. aprķl 1945. Sama kvöld kvešur viš skammbyssuskot ķ nešanjaršarbyrgi Adolfs Hitler undir kanslarahöllinni ķ Berlķn. Fyrrum handhafi spjótsins helga var allur.

Ķtarefni

1. Žaš hefur veriš trś marga aš Habsborgar-spjótiš sé sama spjótiš og stungiš var ķ sķšu Jesś Krists žegar hann hékk į krossinum.

Vegna žess aš žaš er įlitiš helgur dómur hefur spjótsblašinu veriš haldiš viš ķ gegnum aldirnar. Žvķ er haldiš saman af vķrum śr silfri og hlķf sem er śr skķra gulli.

Ef marka mį frįsögn dr. Walters J. Stein trśši Hitler į töframįtt spjótsins. Vitaš er aš hann lét flytja žaš til Nürnberg žegar Austurrķki hafši veriš innlimaš ķ Žżskaland.

2. Ķ bók sinni, Mein Kampf, sem hét reyndar ķ fyrstu ,,Fjögurra og hįlfs įrs barįtta gegn lygum, heimsku og hugleysi", segir Adolf Hitler frį žvķ aš dularfull rödd hafi bjargaš lķfi sķnu ķ skotgröfunum ķ fyrri heimsstyrjöldinni.